Domaći miš (Mus musculus)

Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa. Najpoznatija vrsta iz ovog roda su domaći miševi. Osim njih, ovaj rod obuhvaća još 37 vrsta od kojih su neki, kao domaći miševi, hemerofili, dok su drugi životinje koje žive daleko od ljudi, povučeno, u šumama.

Kao i većina glodavaca miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Miševi žive svugdje - nema ih jedino na Antarktici i nekim manjim otocima, kao niti u moru. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane.

Smeđi štakor (Rattus norvegicus)

Smeđi štakor, sivi štakor, kanalski štakor ili štakor selac (Rattus norvegicus) je jedna od najpoznatijih vrsta štakora. Tijela dužine do 25 cm, sivi ili smeđi štakor je jedan od najvećih predstavnika mišolikih glodavaca. Mužjak prosječno teži 350 g, a ženka 250 g. Ovaj se glodavac podrijetlom iz sjeverne Kine rasprostranio na sve kontinente izuzev Antarktike što ga čini najuspješnijim sisavcem na Zemlji nakon čovjeka.

Opis: Slični su mišu i dožive oko 5 godina, a po prehrani su svejedi. Nikad ne povraćaju.
Kao kućni ljubimci drže se od 19. stoljeća. Štakori često žive na staništima blizu ljudskih naselja, ili u naseljima i domovima ljudi, usred obilja hrane.

Katkad čine štetu. Podatak da je izazivač (crne) kuge bakterija Yersinia pestis, koja živi u buhama parazitima crnog štakora, i da štakori mogu biti prenositelji još nekoliko ljudskih parazita, čini štakore i higijenskim problemom stanovništva, posebno u velikim gradovima, gdje često žive u kanalizacijama.

Mogu se držati i kao kućni ljubimci (obično se drže smeđi štakori) Inteligentni su te se vole igrati igračkama, a ponašanje im nije isto kao i kod štakora u divljini. Ženke su manje od mužjaka i aktivnije.

Glavne razleke između miševa i štakora

Glavne razleke između miševa i štakora prevedeno

Poljska voluharica (Microtus arvalis)

OPIS:Trup je valjkast, glava široka i debela, a njuška tupasta. Uha su kratka iznutra dlakava. Krzno glatko, kratkih dlaka smeđe do žućkasto sive boje. Tijelo je dugačko 8,5-12 cm, a rep 2,5-4 cm, a težina je od 18-40 g.

AKTIVNOST I NAČIN HRANJENJA: Pojavljuje se na livadama i travnjacima niskog bilja, oranicama, djetelištima i lucerištima te nasipima.

Hrani se travom, djetelinom, lucernom, žitaricama, sjemenkama, a katkad korom drveća i kukcima.
Aktivna je danju, osobito ljeti te noću. Čini mreže hodnika s mnogo izlaza. Okruglo gnijezdo, pomoću trave, najćešće radi pod zemljom ili na travi pod snijegom. Zimsko gnijezdo je veće nego ljetno.