Komarci su poznati uznemirivači ljudi i životinja, a prisutnisu od ranog proljeća pa do kasne jeseni. Hrvatska po svom zemljopisnom i klimatskom podneblju povoljan je prostor za razvoj komaraca. U svijetu ima više od 1 400 vrsta komaraca.

Vezano za prebivalište čovjeka komarce možemo dijeliti na tri vrste:

1. domaće vrste koje se razmnožavaju i žive u ljudskim naseljima te napadaju i bodu i ljude i životinje,
2. poludomaće vrste koje se ne legu u ljudskim naseljima, ali im prilaze tražeći hranu,
3. divlje vrste koje se legu i žive izvan ljudskih naselja i nikad ne ulaze u njih, a ljude i životinje bodu kada oni uđu u njihova staništa (šuma).

Ta podjela je uvjetna budući da se pojedini pripadnici istog roda mogu različito ponašati. Komarci sa svojom aktivnošću započinju u sumrak i bodu cijelu noć. Po danu izbjegavaju aktivnosti zbog pojave Sunčeve svjetlosti jer su osjetljivi na suhoću zraka pa to vrijeme provode u zaklonima i miruju. Komarci se koriste vizualnim, termičkim i mirisnim osjetilima s pomoću kojih pronalaze domaćina na kojem se hrane. Mirisna osjetila su najvažnija u pronalasku domaćina odnosno hrane. Prezimljivanje komaraca je različito ovisno o vrstama i to može biti u obliku odrasle ženke, ličinke ili jajašca. Neke vrste ostaju u toplijim prostorima (staje, stanovi) pa imamo slučajeva da povremeno bodu i stanovnike tih nastamba.

Prema načinu prezimljivanja, komarci traže legla koja mogu biti u čistoj vodi s dosta vegetacije, ali i onečišćene vode i gnojnice. Poneke skupine legu se u malo zaostale vode nakon kiše u odbačenim kantama, autogumama vodokotlićima, spremištima za kišnicu i dr. Godišnji broj generacija je različit, a ovisno o vrsti i klimatskim prilikama je od jedne do osam generacija. Ženke komaraca hrane se krvlju koja im daje "energiju" za let i proizvodnju jaja, a imaju sniffing mehanizam kojim pronalaze domaćina. Ubodi komaraca često su vrlo neugodni te oko njih nastaje crvenilo i oteklina kao posljedica otrovnih proizvoda pljuvačnih žlijezda oko mjesta uboda.

Komarci su u svijetu prijenosnici opasnih bolesti poput malarije koja je kod nas iskorijenjena i može se pojaviti samo kao sporedna unesena pojava. U tropima uz malariju komarci prenose i druge bolesti kao što su žuta groznica, hemoragična groznica, encefalitis i povratna groznica. U nas najveći su problem ubodi ženke komaraca za djecu i mlade životinje jer izazivaju nemir, odbojnost prema sredini u kojoj se nalaze te pojavu upalnih procesa i alergija na mjestima uboda. Mužjaci se hrane nektarom dobivajući tako dovoljno energije za svoje životne potrebe. Da bismo što više podigli kvalitetu življenja i postigli optimalnu dobrobit životinja a da ne narušimo ravnotežu u prirodi, u borbi protiv komaraca moramo primijeniti danas prihvaćene moderne i ekološki opravdane postupke. 

TrackBack URI for this entry

Komentari (0)

RSS feed Comments

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

I have read and agree to the Terms of Usage.

Dodaj konetar